Malo tko voli zimu, ali svi cemo se sloziti da je najljepsi mjesec koji nam ona daruje prosinac. Slusaju se Bozicne pjesme, zvone zvona, ulice i domovi puni su ukrasa, kupuju se pokloni, vlada topla i ugodna atmosfera. Bozic je u zraku...no nije li uvjek bilo tako? Nasi stari pamte drugaciji ne tako komercijalan Bozic.
Pripreme za veliku svetkovinu, pocinjale su darivanjem najmladjih povodom dana Svetog Nikole 6. prosinca , i dana svete Lucije 13 prosinca, kada su djeca dobivala suhe smokve, orahe, badem i jabuke, a oni zlocestiji sibe.
Danas je ulogu Sv.Lucije preuzeo pomocnik Sv.Nikole, krampus za ovaj dio posla sa sibama, a na taj se dan sije psenica, kao simbol obnove zivota i plodnosti, ukrasava se crvenom trakom ili trobojnicom, a kod nas se najcesce stavljala jabuka ili svijeca u zito. Psenica se poslije blagdana ne baca, nego se daje pticama, jer se nista iz tog svetog doba godine nesmije baciti.
U ?etiri adventska tjedna sto predhode Bozicu, i simboliziraju ?etiri tisucljeca - vrijeme je koje je, prema Bibliji, proslo od postanka svijeta do Kristova rodjenja. Svoju vaznost uz vec navedene dane imaju i blagdan Svete Barbare (4.12) i SV.Toma(21.12) te dan prije Badnjaka(23.12).
Najvise obicaja vezano je uz Badnjak. cije ime je vezano uz rijec bdjeti. Tu je tradicija uzimanja tri velika panja, izrada jaslica, paljenje svijeca i rasprostiranja slame, a niz je obreda vezano uz paljenje drveta - Badnjaka.
Govorilo se o tome kako su se tri velika panja unosila u kucu na Badnju noc i stavljala u ognjiste kao simbol Svetog Trojstva, a na njihovu su se zaru palile svijece. Tinjajucim se panjevima davalo hrane i vina sa blagdanskog stola. Vjerovalo se da ce vatra panjeva donijeti dobro svim ukucanima.
Taj obicaj je od nas davno izasao no ostao je obicaj unosenja slame.
Glavni(najastariji ) clan kuce unosio je slamu u kucu i time oznacavao pocetak proslave Bozica. Nakon vecere svi bi se ukucani okupili oko slame, te bi pricali do odlaska na misu. Slama pod stolom na podu bila je znak Isusova rodjenja u stalici.
Govori se da je kicenje stabla u nas pocelo tek pocetkom 19 stoljeca. Najprije su se kitila bjelogoricna drvca, a crnogoricna tek nakon nastanka posumljavanja. Stabla su se ukrasavala: jabukama, narancama, kruskama, pozlacenim ljesnjacima, orasima, slasticama od secera, sarenim papiricima i svjecicama.
Prve jaslice u prirodnoj velicini izradio je Sveti Franjo 1223 godine. Jaslice su izradjivane od gline ili drveta a tada ih je bilo samo u crkvama. Obicaj jaslica u kucama javlja se takodjer tek u 19 stoljecu.
Obicaj koji nesmjem zaboravit su Bozicne svijece.
Kod nas su se svijece izradjivale posebno za ovu priliku. Imaju dvojaku simboliku: znak su budjenja prirode i svijetla koje je Isusovo rodjenje donijelo svijetu.
Bozic je takodjer vrijeme neobuzdanih uzitaka u jelu i picu (za mnoge gurmene i one koji stede cjele godine). Izbor je tradicijski i ukusom bogat. No, bozicni kruh, pecenke, hladetinu(pace), sarmu, kolace i mnostvo ostalih delikatesa, kod nas naci cemo tek poslije polnocke na stolu, jer je obicaj da se na Badnjak posti.
A omiljeni dio Bozica je darivanje. Darovi su se djelili na Badnju noc ili Bozicno jutro, ovisno o tradiciji kraja, pod bozicnim stablom.
Nakon proslave Bozica slijede dani koji takodjer obiluju folklornim sarenilom - Sv,Stjepan (26.12), dan Nevine Djecice (28.12). Danom Sveta tri kraja zavrsava dvanćsto dnevnica blagovanja ili period "dvanćst dana". Tad se poslijednji put pale Bozicne svijece i drvo Badnjak.
Ukrasi se skidaju i nestaje Bozicna carolija.. ..
Za Vas priredila Natalija.