Capuchino street freemantle Zašavši u ono što se zovu zrele godine, iako meni taj pojam nikad u potpunosti ne?e biti jasan, kad je život trebao da upliva u neke smirenije godine i kad je trebalo planirati neku budu?nost na svojoj grudi, ja sam kao i vi mnogi tu istu grudu napustio. Vrlo mogu?e zauvijek. Nakon mnogih lutanja na?oh se ovdje u zemlji koja je oduvijek, barem kod nas europljana bila pojam daljine i neke izgubljenosti za sva vremena. Tko jednom prepliva sve te silne oceane i zapo?ne novi život u Australiji teško se iz nekog razloga vra?a natrag. što je to i kakva je to magija u ovoj sada mojoj novoj domovini ne znam. Možda je to neka magija onog silnog zlata koje je deponirano u ovoj crveno sme?oj zemlji ili je nešto drugo nije mi jasno još uvijek. Zlato je uvijek imalo neku ?udnu mo? nad sudbinama ljudi pa je mogu?e da i ovdje igra tu svoju "sjajnu" ulogu. No, oni koji su se naivno ponadali da su i ulice ovih gradova poplo?ane tim istim zlatom silno su se razo?arali. Brzo su shvatili da su ulice pokrivene asfaltom ili ponekad ni njime i pomalo razo?arani pokucali na vrata prekrcanih tvornica i po?eli zara?ivati tu za život. Neke još uvijek trese "zlatna groznica" i nadaju se da ?e baš oni prona?i taj veliki, NAJVE?I komad zlata i da ?e se svi njihovi problemi u životu "pozlatiti". Ja sam se ve? odavno is?lanio iz tog kluba. No šta je tu je. Živjeti se mora pa kad se ve? mora i to u novoj domovini valja je i upoznati i respektirati.

Zapadna Australija je rijetko naseljena država Australije od nekih 2 miliona stanovnika a površine kao zapadna Europa. Naselili su je emigranti iz Europe, Azije a nešto rje?e iz Afrike i Amerike. No ima i njih tu što sve daje jedno šarenilo kultura iz cijeloga svijeta. Mnogi Hrvati a posebice oni iz Dalmacije došli su ovdje i u onim dijelovima u kojima je to bilo mogu?e zasnovali prve farme koje danas ?ine okosnicu privrede ove države. Ima i useljenika i iz Bosne, a pogotovu sada nakon rata u staroj nam domovini. Prvi naseljenici kad su dovoljno svladali jezik i kad su se koliko toliko snašli uspjeli su se organizirati u klubove podijeljene po etni?koj pripadnosti gdje su se njegovali obi?aji iz stare domovine i gdje su se okupljali emigranti željni progovoriti i ispri?ati se na svom materinjem jeziku.

No u svemu tome desilo se i nekoliko vrlo zanimljivih stvari bar kad su u pitanju naši Hrvati. Jedan dio tih naših iseljenika se vezao uz institucije i politiku nekadašnje države kojoj su i Hrvatska i Bosna pripadale i nekim neobjašnjivim ?udom još uvijek žive u iluziji o toj istoj ve? odavno nestaloj državi. Pa su se tom logikom i klubovi u kojim se okupljaju ti naši Hrvati podijelili na neke dvije glavne grupe što sve skupa baca jednu tužnu, a vrlo ?esto i ružnu sliku na našu zajednicu. Izgleda da je netko vrlo vješt davno ubacio "kost" me?u njih i mi sad imamo klubove emigranata istog naroda koji nemaju nikakvog kontakta, a ni respekta jedni prema drugima. Nisu rijetke situacije da recimo dva ro?ena brata posje?uju razli?ite klubove. Sami smo se razdijelili i glavnog krivca, ako je nekome do krivca, ipak treba tražiti u nama samima.

U lu?kom gradu Fremantle koji je nadomak glavnoh grada Pertha, a gdje i ja živim, odavno i aktivno djeluje Hrvatski centar uz koji se nalazi i crkva svete Ane. Sama crkva je nekad bila u vlasništvu australaca, a onda je 1971. godine predana na upotrebu Hrvatima zapadne Australije. Crkva pripada nadbiskupji Perth, napravljena je 1909 godine. Prvi sve?enik je bio Ve?eslav šupuk iz splitske nadbiskupije, 4 godine kasnije crkvu preuzima sarajevska nadbiskupija sa sve?enikom Josipom Vidakovi?em koji ostaje na službi 4 godine a nakon njega na dužnost stupa sve?enik Nikola ?abraja i od 1979 godine još uvijek vodi pastoralnu brigu o Hrvatima katolicima Zapadne Australije.

Hrvatski centar koji je uz samu crkvu zapo?et je s gra?enjem po?etkom sedamdesetih godina na zemljištu koje su Hrvati kupili od Perth-ske nadbiskupije. Završen je 1977 godine i sve?ano ga je otvorio i blagoslovio nadbiskup grada Pertha sir John Lencelot Goody, koji govori hrvatskim jezikom. Kao mlad sve?enik boravio je u Hrvatskoj tridesetih godina prošlog stolje?a i vrlo dobro je nau?io jezik. Klub je stjecište Hrvata na ovim prostorima a radi na o?uvanju hrvatskih kulturnih vrednota, folklora, glazbe, hrvatskih škola, socijalnog druženja, sporta i dr.

Eto, to je kratka slika grada u kom ja živim i u kom ?u možda provesti i ostatak ovih svojih zemaljskih dana. Možda baš ja budem taj sretnik kome ?e se ispuniti ona stara emigrantska fantazija o pronalaženju najve?eg komada zlata. Pa ako se to desi možda vam i javim. No ja odavno znam da nijedan komad tog zlata nije toliko vrijedan da nadomjesti želju za našim starim krajem gdje je zlata bilo u izobilju, ali samo u našim srcima.

{mosimage}

Ivan B.

Saturday, December 23, 2023 Josip Anušić Najave 1601
U našoj župi tijekom Božićnog vremena slavit će se liturgijska slavlja po uobičajenom rasporedu. Na četvrtu nedjelju Došašća, a to je istodobno i Badnjak, svete su mise zadnjih godina, to jest u 9 sati u Stranjanima u 10,45 u župskoj crkvi. Polnoćka je u uobicajenom terminu, u ponoc, a na prvi i...
Sunday, September 24, 2023 Josip Anušić Najave 3564
Svi Sveti, 1. studeni, u ovoj 2023. godini padaju na srijedu. Kako je već uobičajeno zadnjih godina na taj dan, Svi Sveti, svetkovina, služit će se sv. mise s molitvom odrješenja kod posljednjih počivališta vaših najmilijih 1.11., na groblju Bijeda u Barlovcima u 11 sati , 1.11., na groblju...
Monday, April 10, 2023 Josip Anušić Najave 3365
Raspored blagoslova polja u proljeće 2023. godine kod naših kapelica u grobljima ili bez njega, izgledat će ovako: Nedjelja, 23.4. - DIKEVCI, nedjelja, 30.4. - BIJEDA, ponedjeljak, 1.5. - BATKOVIĆA GROBLJE nedjelja, 7.5. - OJDANIĆA BRDO nedjelja, 14.5. - KULJANI nedjelja, 21. 5. - prva nedjelja...
Sunday, April 02, 2023 Josip Anušić Najave 3052
Raspored obreda i misnih slavlja kroz Veliki tjedan u župnoj crkvi sv. Vida i u kapeli sv. Franje u Stranjanima. Veliki četvrtak - 18 sati. Veliki petak - 18 sati. Velika subota - 19,30 sati, a nakon obreda blagoslov jela. U Stranjanima blagoslov jela na Veliku subotu u 16 sati. USKRS - Stranjani...

Prilozi za potrebe župe, održavanja crkve, grobalja i dr. potrebe za rad župe i župnika. Dakle, oni koji ovamo dolaze, mogu kao i do sada, svoje priloge dati bilo u župnom uredu, bilo na grobljima. A oni koji žele mogu također uplatiti svoj prilog na račun:
ŽUPA SV. VIDA MUČENIKA BARLOVCI, BANJALUKA. Broj računa za uplate u valuti EURO: BA 39 3383 5048 5698 5643
Račun je otvoren kod
UNICREDIT BANK D.D. Poslovnica BANJALUKA, I. krajiškog korpusa 39 UNCRBA 22.
Potrebno je još navesti za što darujete svoj prilog (npr." Za župu" ili "za groblje Crkvene")
Rimokatolički župni ured BARLOVCI
Ramići 110
78 215 Dragočaj
Tel:+387 (0) 51 368 088
Župnik Fra IVO ORLOVAC, možete kontaktirati na slijedeći način. Mobitel **387 61 167 419.