S puta po Skandinaviji

Svedjani su prije vise od jednog stoljeca o stanovnicima Bosne i Hercegovine znali veoma mnogo. Naime, u to vrijeme njihov istaknuti geolog dr. August Heimer je uzduz i poprijeko proputovao Bosnom i Hercegovinom i objavio knjigu pod naslovom Kroz Bosnu i Hercegovinu, koja se iz stampe pojavila u gradu Jencepingu 1904. godine.

Svedski geolog je sa puno ljubavi pisao o “zemlji Bosni”, njenim ljudima i obicajima. Naravno, da nikada nije ni pomislio da ce njegovu zemlju na krajnjem sjeveru Evrope stotinu godina kasnije naseliti vise od 60.000 Bosanaca i to iz gotovo svih dijelova ove balkanske zemlji.

Tri primjerka

Samo istinski ljubitelji knjige kakav je i fotograf Goran Mulahusic, koji zivi i svedskom gradu Motali i koji je dosao do rijetkog primjerka ove knjige (kazu da u Svedskoj postoje samo tri primjerka), znao je vrijednost knjige Kroz Bosnu i Hercegovini. On je svom prijatelju i profesoru Univerziteta u Upsali dr. Izetu Muratspahicu preporucio da knjigu procita.

“Moram priznati da sam bio prijatno iznenadjen citajuci prve pozutjele stranice ove knjige, ne samo zbog toga, sto je neko iz Svedske prije cijelog jednog vijeka proputovao nasom zemljom i opisao to putovanje, nego zbog cinjenice koliko je on to dobro, studiozno i zanimljivo uradio. O piscu sam veoma tesko pronasao osnovne biografske podatke jer on u knjizi nije nista zapisao o sebi.

Kasnije sam doznao da je rodjen u Lundu 1863. godine, da je umro 1930, a da je za zivota veoma mnogo putovao i pisao o zemljama u kojima je boravio. Knjiga Kroz Bosnu i Hercegovinu nastala je poslije Devetog internacionalnog kongresa geologa koji je od 20. do 27. augusta 1903. godine odrzan u Becu. Poslije toga Austro-Ugarska monarhija organizovala je za ucesnike kongresa studijska putovanja u sve dijelove monarhije. Heimer je bio ucesnik ekskurzije po BiH”, zapisao je u predgovoru knjige, koja je prosle godine objavljena na bosanskom jeziku, dr. Muratspahic.

Tada istaknuti svedski geolog dr. August Heimer sa ostalim clanovima ekskurzije po Bosni i Hercegovini obisao je Brcko, Tuzlu, Doboj, Zenicu, Sarajevo, Travnik, Jajce, Donji Vakuf, Bugojno, Jablanicu, Konjic, Mostar, Popovo polje i Gravos (mjesto na Jadranskoj obali). O svim tim gradovima, ljudima i obicajima on je napisao svoje zapazanja, a usput je od ostalih ucesnika doznao mnogo o zivotu Krajisnika, njihovim obicajima i naravima. I ta zapazanja on je objavio u knjizi.

Pravo blago

Zanimljivo je da je svedski geolog za narode koji su zivjeli, ali i sada zive na prostorima BiH koristio po tri imena: Tako je za muslimana pisao da su muhamedanci, Turci i muslimani, za Srbe je da su ortodoksi, grcki katolici, serberi, a za Hrvate- katolici, rimokatolici i rimski katolici. Svuda gdje je boravio svedski geolog je nastojao pribaviti sto vise zanimljivosti o zivotu gradova i ljudi i to opisati na sebi svojstven nacin, kao Evropljanin koji nije bio opterecen nikakvim predrasudama. Jer BiH je tada, to slobodno mozemo reci, po svemu bila dio Evrope za ciji se povratak sada grcevito borimo. Njegovo putovanje po BiH trajalo je oko dva mjeseca.

Mora se istaci da je dr. Izet Muratspahic uradio veliko djelo sto je knjigu preveo na bosanski jezik i da ova knjiga predstavlja pravo “malo blago” za svakog Bosanca koji sada zivi i radi u Svedskoj, jer svojim komsijama, Svedjanima, mogu pokazati odakle su i sta su o njima pisali ugledni Svedjani prije ravno stotinu godina.

Od Gorazda do Upsale

Dr. Izet Muratspahic rodjen je 1953. godine u Djakovicima kod Gorazda. Skolovao se u Foci i Sarajevu. Magistrirao je u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu iz oblasti knjizevnosti i jezika. Radio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a od 1992. je profesor na Univerzitetu u Upsali.

Kemal COCO

Pozdrav,

Marinko Orlovac