CB Online

Nijedno
OS : Linux e
PHP : 5.2.13
MySQL : 5.0.92-community
Vrijeme : 17:31
Caching : Isključen
GZIP : Isključen
Članova : 151
Sadržaj : 300
Web Linkovi : 9
Posjete Sadržajima : 858969
Ima li još lijepe umjetnosti? PDF Ispis E-mail
Autor Plamenko Bogumil   
Četvrtak, 13 Studeni 2008 14:13

Nekad davno se čak ni meni nije moglo desiti da ne čujem pjesmu Davorike dajke. Majko moja, bio sam mlad i nevin, bilo me je kad god se ta pjesma začuje sramota što sam živ i svjedočim toj ludosti. Nisam se mogao načuditi da se ljudi tome raduju, osjećao sam se daleko iznad toga, a kad sam kasnije sebe posmatrao, i u sebe sam našao gomilu smeća.
Prošlost ne mogu promijeniti, ali sad sam oprezan, danas je uistinu rijetkost da se negdje pojavi prava umjetnost, a i kako će kad je svaka budala postala umjetnik. Od tih davnih godina do danas kulturno se gradeći stigli smo do Severine, i pjesme Alaj volim miris kamiona. Na žalost čuo sam je, i jednom je bilo previše. Kad bih morao birati između Davorike dajke i gas gas, izabrao bih prvu. Gdje smo ovo stigli?
Gdje god se okrenem vidim antiumjetnost na djelu, dekadencija, slavlje disharmoniji, oslobađanje rušilačkih strasti, uzdizanje životinjarenja a ne života.

čujem što svijet sluša i ponekad se zaustavim, osluškujem, i začudo zaključim kako je sve to tužno da tužnije ne može biti, pjesme jad i uzdasi da te što moja majka zna reći zaboli drob, tužne, sve tužne. Jer na Severinino alaj volim miris kamiona, kao vesela pjesma, a ja na nju ne bih plakao nego iza glasa jaukao, nad bijedom našeg naroda, nad Severinom... nad posljedicama.

Jedno sam siguran, koliko god lijepe i nadanute stvari uzdižu, toliko i ove druge obaraju i satiru u nama ono što je profinjeno, sveto, ugodno, ohrabrujuće, što uzdiže nadu, što slavi dobrotu, što širi Duha Milosrđa, što slavi Veličanstvenog i čija je vječnost. Najozbiljnije upozoravam sviju, pazite dobro što slušate i čime ispunjavate dušu, da slučajno na noj ne nastane šteta nepopravljiva, jer su se mnogi našli u onoj situaciji, pustio bih ja njega ali neće on mene.

Ima ljudi koji su u svojim životima molitvu uzdigli na nivo najviše umjetnosti, njima molitva nije obaveza i teret, nego bijeg od surove i nepodnošljive stvarnosti u društvo svetih, gdje vlada red i gdje vlada Bog pa je živo nadahnuće.
Kad god sam u životu izmolio Gospodinovu molitvu, bilo mi je novo i drugačije, kad god. Dobro poznate riječi izgovaram i osluškujem, i svaki novi put ko da sam korak bliže onoj savršenoj varijanti, onome kako ih je Spasitelj izgovorio.
To je meni umjetnost, jer hrani, smiruje i uzdiže u poniznost.
svima lijepi dan, i život, zauvijek

 

Comments  

 
0 #7 ekologijaEdita Topić 2008-11-17 17:54
Napomenula bih jos da je na ovoj stranici puno puta spomenut i dotaknut odnos umjetnosti i sunda od glazbe preko knjizevnosti pa do svih drugih segmenata kulture.
Eto, i mi na svoj nacin doprinosimo "ekologiji duha".
Pozdrav forumu i svima koji pisu lijepe komentare!
Quote
 
 
0 #6 RezonancijaPlamenko Bogumil 2008-11-16 21:48
Zapisana rijeè ima strašnu uèiteljsku moæ, jer ona stoji i èeka da èitalac bude spreman pa da mu se u svijest spusti, ona se pred našim oèima pokazuje našom brzinom, našim ritmom, od nas zavisi hoæe li biti razumljena. Izgovorene rijeèi ko da odu u vjetar, teðe su dostižne i uhvatljive, a na zapisane se možemo vratit, i opet, i opet, sve dok nam melodija poruke ne sjedne u dušu, i ne nastane potpuna rezonancija.
Prièamo zapravo o ekologiji života, jer sve ove ekologije su samo specifièni oblici i pogledi na tu ekologiju. Žalostan sam nad ovim svijetom, jer mu tako nedostaje znanja, ne poznaju se niti primjenjuju elementarne stvari u životu, a èudimo se da život nije ono što bi mi htjeli. Evo æu iskoristiti priliku da objasnim fenomen rezonancije, jednog od temeljnih principa u prirodi, i kako ona utièe i èesto formira naše živote, a mi uglavnom nemamo pojma o tome.
Spomenuh gore da kad bih morao birati izmeðu davorike dajke i gas gas, izabrao bih prvu, i to sam zapisao spontano, onakvo kakvo mi je u duši, al ovo dana mi se to vratilo nekoliko put u misli, dal je to zbilja tako, i ako jeste zašto je, moja je sudbina da sve moram domisliti, pa sam evo zakljuèio. Istina je da bih radije izabrao Davorike dajke, a razlog tome je rezonancija. Gas gas sam èuo samo jednom, i sad se strogo èuvam da mi se to više ne desi nikad, a davorike dajke je svirala na sve strane, èuo sam je toliko put, evo i sad znam rijeèi i melodiju, samo pomislim na nju i ona se u meni ko na gramofonu zavrti, èujem je i džaba zaèepljam uši, pjeva iznutra. Ljudi na to ne pomišljaju a ja jesam, pa shavatim da æu i sa time u duši stiæi pred Gospodinov sud.
Vi svi znate da kad u prostoru imate dva klavira, ako su uštimani precizno, kad se na jednom klaviru svira i drugi bruji istu glazbu, naravno malo tiše al to kad doživiš ne možeš se ne upitati kao je moguæe. A jednostavno je, ne samo da je moguæe, nego je u prirodi života i prirodi Božijih principa na kojimaq stoji sve, cijela kreacija. Sjedim sa mojim uèiteljem gitare, i on odsvira dionicu, ja slušam naslonjen na moju gitaru i èujem, i ona svira, oh kad bi moglo biti da je ne dotièem mojim uspavanim prstima, a da ona ponovi ovo uèiteljevo, bilo bi pravo, svi mi znamo što je rezonancija.
Ne znamo da je to univerzalni zakon koji vrijedi ne samo na podruèju zvuka i glazbe, nego na svim podruèjima života.
Tijelo je naše kad se rodimo knjiga bijela i èista, a onda krene zapisivanje, piše život svoje zapise, i rezonancija djeluje, jer tijelo se može nauèiti na svakakvu muziku, i na nju postati rezonantno.
Ima li strašnije nesreæe od rata, da sad ne filozofiramo kao filozofi pa ne poènemo, najveæa nesreæa na svijetu ova koja mene sad davi, i sliène, budimo jednostavno razboriti, za ljude na svijetu nema ništa neprirodnije, ništa strašnije, kad jedan drugoga obazvrijede, odbace, zamrze, žive da unište, ima li veæega zala od toga kad jedni druge, znaèi sami sebe hoæe iskorijenuti. A sretnem 1996 godine u Ljubljani jednog bosanca
Quote
 
 
0 #5 camac ili drljacaEdita Topić 2008-11-16 17:01
Hvala Josipu da nam je pojasnio ovu sliku koja ide uz tekst, doista nikad ne bih "skuzila" simboliku ali je duboka i vrlo lijepa.
Mene su ova "rebra" podsjetila na neku olupinu nekog starog camca.....
Quote
 
 
0 #4 Ekoloski momentEdita Topić 2008-11-16 16:58
Evo, nizu se pored odlicnog teksta, odlicni komentari, Pepicu, krasno si napisao ovaj komentar a Josip je jos nadodao i razradio ekolosku koncepciju kako bi doista trebalo biti i kako je trenutno. No, nista jos nije toliko crno da se ne bi moglo popravljati i doista razmisljam ovo sto je Josip napisao o narodnoj, izvornoj, cistoj glazbi i ubacivanju sund muzike koja je sve samo ne umjetnost.
Nevezano za ekologiju ovdje u Kanadi su u tijeku bozicni party-i odnosno, zabave i ove godine u mojoj kompaniji ce biti multikulturna vecer dakle, uposlenici trebaju doci u svojim tradicionalnim nosnjama i donijeti tradicionalno jelo koje se sprema na Bozic...nas ima sest uposlenica Hrvatica iz Hrv. I Bosne i pojavit cemo se medju Kinezima, Japancima, Hindusima, Spanjolcima itd u nasim narodnim nosnjama. Zelim reci, i u jednoj tako dalekoj zemlji ljudi vole lijepo i neobicno tj. cijene tradicijske vrijednosti drugih kultura.
Razgovrala sam neki dan sa jednim svecenikom i sad me ova ekologija podsjeti na njegove rijec, rekao je, svaki puta kad otkrijemo grijeh koji se nastanio u nasoj dusi trebali bi skakati od radosti, kad ga spoznamo i dokucimo kad ga izbacimo van iz nasih dusa.. jer one su cesto natrpane smecem-grijehom i taj grijeh treba izbaciti jer je ono smece koje se natalozilo u nama samima. Eto, jedna teo-ekologija....
Puno pozdrava i autoru i komentatorima, divni komentari i vrlo poucni.
Pepicu samo pisi, jako lijepo razmisljanje.
Quote
 
 
0 #3 Ekologija duhaJosip Anušić 2008-11-16 13:22
Može se reæi Pepiæu da je ovdje rijeè o svim moguæim "ekologijama" netko je èak uveo i izraz ekologija duha misleæi pritom na oèuvanje zdravog, normalnog, stvaralaèkog i dr. duha. Rijeè ekologija odmah nam pred oèima stvara sliku prirode-okoliša, zaštitu prirode same kao našeg miljea. Tako da možemo zakljuèiti da je rijeè ekologija istoznaènica za rijeè zaštiti nešto ili nekoga. U tom smislu, u današnje vrijeme, potrebno nam je na stotine "ekologija". Ponajprije "ekologija vrjednota", dobrog ukusa, finih manira, èojstva itd.
Fotografiju sam ja dodao inspiriran Plamenkovim tekstom. Onaj drveni predmet u vodi nije smeæe u klasiènom smislu. Vi koji ste sa sela prepoznajete da je ono brnaèa, drljaèa. Ona bi mogla još služiti ali je odbaèena, simbolizirajuæi tako odbacivanje starog i dobrog. kao što je Plameni htio nam reæi dokle su nam se spustilil kriteriji ukusa.

Zašto me tako taklo ovo pisanje? Veæ dvije-tri godine u jednom mjestu gdje su naši iz Bosne pred poklade subota bude otkaèena, kao i svagdje, a nedjelja je dan kada svi dolaze na misu u svojim, svoga kraja, narodnim nošnjama, a iza mise uhvati se kolo i pjesma. I sve je to super, ali nije super što iza par starih dobrih narodnih pjesama koje su pjevale naše majke i bake, oèevi i djedovi, okrenu se pjevati ovo novokomponovano smeæe.
Znaèi!!!?????????
Potrebna je ekologija naših starih pjesama. Nije dovoljno da te pjesme èujemo samo na smotrama folklora i u našem KUD-u ako ga ima. Toliko ovaj puta. Mogao bih još jer me tako raspali ovo naše odbacivanje "staroga", ali moram poštivati vaše strpljenje i koncentraciju.
Quote
 
 
0 #2 Priroda i covjek.Petar Blazevic 2008-11-16 02:38
Dali ja to dobro svatih,valjda jesam.Prica koju Plamenko napisa je zbilja dobra gdje covjek mora filozofski razmisljati.Mislim da on to i trazi.Jeste da je svugdje prljavstina na sve strane koja se ne cisti lako ili nikako i stoga jeste nezgodno tematizirati na ovu temu.
Bit cu jednostavan,pri roda,koja je cista,djeluje tako lijepo na okolinu i svijest covjeka.
Zatim,uz tu prirodu koju nama Nas dragi Bog daruje moramo koristiti tako da je uvijek odrzavamo cistu.
A ako je ne cuvamo,sto se desava?!
Desava se to da je sve "zaprljano" (zagadjeno).
Da sada ne naglasavam lose situacije koje su se desavale,kao npr.uljni tankeri na morima,bacanje starih "fica"u potoke ili starih guma,itd.

Dobro Gospodin Plamenko rece,on je si hranio dusu lijepim stvarima koliko je to god mogao,bez obzira koliko je u zivotu pogrijesio.
Iskreno govori.
Treba biti iskren,to puno znaci i jedino tada se covjek moze bolje razumijeti.Cista priroda,bez ikakvog kica,zabrljane farbe,i toga jos stosta jer tada se i priroda i covjek medjusobno bolje razumiju.


Plamenko,pozdra v !
Quote
 
 
0 #1 sund i umjetnostEdita Topić 2008-11-14 23:30
Dopao mi se ovaj prilog jer je kao izvor ciste vode. Prvo sam pomislila da je tema ekologija i oneciscenje voda i prirode kad ono (ne)ukus nas svagdasnji, glazbeni kic i mi u njemu i oko njega.
Drago mi je takodjer da jedan muskarac ocima umjetnika i perom pisca potice svih nas na razmisljanje o danasnjem glazbenom sundu i prljavstini koja tulumari vec duze vrijeme i truje sve oko sebe.
Ako mi zene pisemo o dostignucima Severine moze u ocima mnogih ispasti da smo ljubomorne na njenu pojavu ili uspjeh, no, kada pise muskarac o Severini i njenim izvedbama onda se doista mozemo zapitati lje li (ne)kultura dostigla dno dna ili je voda davno dosla do grla samo nema nikoga da elementarne nepogode sanira i vrati harmoniju i sklad na bulevare kulture kako one glazbene tako i knjizevne, glumacke i svake druge.
Nastao je jedan globalni kaos u kome se doista vise ne zna ni tko pije ni tko placa i upravo je lijepo znati da jos postoji ljudi koji drugacije dozivljavaju svijet oko sebe oslobodjeni probitka, slave i neukusa i koji vide svijet iz jednog drugog ugla onog bozanskog koji bi se trebao kriti u svakom od nas.
Uvijek se pitam koliko treba pameti ili novaca za koje netko moze pjevati ili izvoditi pjesmu kao sto je recimo gas gas... sunda je bilo i bit ce ali nazalost on je pokazatelj gdje je svijest prosjecnog slusatelja glazbe a isto tako i citatelja kojemu se danas u mnogome nudi povrsnost, plitkost jednom rjecju sund, no, na osnovu takvih "ostvarenja" mnogi izvodjaci, pisci, novinari itd. zive dobro, zapravo predobro, vrlo udobno ususkani u svoje kic vizije i ostvarenja koja se kako Plamenko rece svakoj budali mogu prikaciti kao vid umjetnosti.
Dopao mi se intervju Zrinka Tutica u Vecernjaku gdje i on progovara o kic glazbi iako kako sto svi znamo i sam je radio i osmisljavao neke ikone hrv. estrade da ih sad ovdje ne spominjem i ne kaljam ovaj prelijepi prostor njihovim estradnim djelovanjem.
Plamenko odlican clanak, cist i bistar kao suza u oku, kao izvor u stijeni
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh